Bosnian Islamic Association "Gazi Husrev beg"
122 North Queen Street M8Z 2E4 Toronto, ON, Canada

Es selamu alejkum poštovane džematlije. Na Ahiret je preselila Behija Frašto (roena u Banjaluci 1942.). Dženaza e se klanjati DANAS, subota, 23. oktobra, na našem Meadovwale cemetery u 3 pm. ... Rahmetullahi alejha rahmeten vasiah! BIAGHB Toronto

Exhibit about post-war Sarajevo by Denis McCready currently at the Bob Carnie Gallery in Toronto. The exhibit is on every weekend until May 13th. More details here: http://www.denismccready.com/plan-visit... You can also take a virtual tour here. The descriptions are in English, French and Bosnian. https://my.matterport.com/show/?m=6a6xows15Q9 If you wish to visit with the guided tours, feel free to register here: SIGNUPGENIUS https://www.signupgenius.com/go/10c0d4ea8af29a1f8c34-denis Big Thank You Denis McCready

Blue Mosque Foundation-Diyanet Edmonton Cami naatmz Hzla Devam Ediyor... Selçuklu mimarisinden esintilerin olduu motiflerle süslü, irin bir Anadolu camis...i hüviyetinde olan camimizin inaat hzla devam ediyor. Blue Mosque Foundation-Diyanet Edmonton Derneimiz, Diyanet leri Bakanl Toronto Din Hizmetleri Ataeliimizin ve Kanada Türk Diyanet Vakfmzn en yakn çalma ortaklarndan biridir. mar izinleri alnan cami inaat, 2019 yl Ramazan ayna düzenlenen iftar programnda vatandalarmzn balaryla elde edilen 40.000 CAD ile 04 Eylül 2020 Cuma günü balatlmtr. Caminin proje bedeli 1.500.000 CAD (Kanada Dolar)'dr. Cami inatnn bugüne gelmesindeki en büyük katk Edmonton’da yaayan Türk vatandalarmza aittir. Gönüllük esasna dayal çalmalar en büyük dayanamzdr. Dier Müslüman topluluklardan gördüümüz maddi ve manevi destekler bizi daha da güçlü klmaktadr. Toplanan balar ve yaplan harcamalar sosyal medya hesaplarndan sürekli paylalmaktadr. naatn balad andan bu zamana kadar 397.000 CAD toplanm olup bu miktarn %90' (361.000 CAD) malzeme tedariki için harcanmtr. naatmzda bila ücret çalan kardelerimize teekkür ediyoruz. Evinde hazrladklar yemekleri her gün camimizde çalanlara getiren yürei kocaman hanm kardelerimize ükranlarmz sunuyoruz. Camimiz, 350 erkek ve 50 hanm kardeimizin ayn anda namaz klabilecei, Cuma günü ve bayramlarda alt katnda planlanan kütüphane ve hali hazrda mevcut olan spor salonunun dahil edilmesiyle birlikte yaklak 1000 kiinin birlikte ibadet edebilecii bir imkana sahiptir. Ba Seçenekleri: INTERAC e-Tranfer [email protected] (email Transfer) [email protected] (email Transfer) Banka Hesap Bilgileri: Consulate General of the Republic of Turkey Toronto TD Canada Trust Transit No: 18322 Account No: 5245063 Blue Mosque Faundation Diyanet Edmonton Scotiabank 000019-42739-002-00266-11 Blue Mosque Foundation - Diyanet Edmonton Diyanet Canada Toronto Din Hizmetleri Ataelii Diyanet Canada https://twitter.com/DiyanetCanada https://www.instagram.com/diyanetcanada/ https://www.youtube.com/watch?v=AX0kSVF-shY&t=192s

Prošle godine BHRT i Nejra Lati Hulusi su imali premijeru niza dokumentaraca kao doprinos kulturi sjeanja na genocid u Srebrenici, Jasmila Žbani je imala pr...emijeru svog "Quo vadis Aida". Obje su u svojim radovima koristile prostore "fabrike akumulatora" za snimanje i autentino prikazivanje dogaaja te kobne 1995. godine. Nejra mi je po povratku dala informaciju da je zgrada "akumulatorka" u prilino lošem stanju, da je nagrizao zub vremena. Razumijevajui skromne strune kapacitete institucije Memorijalnog centra Potoari u sferi gradnje mi iz Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo uz potpunu podršku Vlada Kantona Sarajevo smo se odluili u potpunom strunom kapacitetu staviti na raspolaganje Memorijalnom centru Srebrenica-Potoari. Rezultat te naše kratke ali dinamine saradnje je nekoliko projekata konzervacije, izgradnje i obnove zgrade Memorijalnog centra a kruna toga je i projekat u kojem Zavod za izgradnju participira sa 850.000,00 KM i punom struno-tehnikom podrškom u projektu izgradnje i konzervacije "akumulatorke". Danas sam sretan da vas obavijestim da smo potpisali Ugovor o izvoenju radova na "sanaciji i adaptaciji" u Memorijalnom centru Srebrenica-Potoari u iznosu od 1.195.623.00 KM sa rokom izvoenja od 10 mjeseci. Poinjemo gradnju! 20 godina od osnivanja Fondacije Srebrenica - Potoari, spomen-obilježje i mezarje Zavod za izgranju zajedno sa Memorijalnim centrom postavlja temelje saradnje državnih institucija i naina pomoi Memorijalnom centru za koji oekujemo da e pratiti i druge institucije. Ovo su trenuci u kojima mi je ast obavljati posao direktora Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo. "Sjeane, odnosno komemoracija, in je pripadnosti - sjeati se znai uvrstiti zajednicu." - Jay Winter. Cambridge Dešavanja u Srebrenici 1995. godine su dio našeg identiteta.

Da sumiramo... Skepticima koji su sumnjali i pokušali obezvrijediti naše jedinstvo i vrstu odluku da bojkotujemo današnje neregularne izbore, želim saopštiti d...a je, po našim informacijama, u Srebrenici od 3000 Bošnjaka na birakom spisku glasalo njih 166. Ne ulazei u to kako i za koga je danas glasalo 166 Bošnjaka, to nije dovoljno niti za jedan odborniki mandat. Ako izuzmemo ucjene, prijetnje, plaanja socijalno-ugroženim, s ponosom mogu rei - sauvali smo naše dostojanstvo. Mi nismo nikome prijetili, plaali niti ucjenjivali. Ponosan sam što je moj narod danas izabrao dostojanstvo umjesto straha, interesa i nepravde. Naša borba nije lahka, ali je sigurno nastavljamo. ekamo odluku Ustavnog suda BiH nakon koje emo znati šta i kako dalje. Hvala vam i ponosan sam...

Zaista nisam siguran ime sam to zaslužio, ali nai se (bez ikakvoga moga znanja) na stranicama knjige dugogodišnjeg banjalukog muftije Edhema ef amdžia, pa ...još pored našeg akademika Emira Ramica Emir Ramic Ramic Emir, ovih prekaljenih boraca za državu i narod Bosne i Hercegovine, ini mi neizmjernu ast i budi osjeaj poniznosti i privilegije. Hvala mojim i muftiji i akademiku! Da vas Allah Dragi poživi još dugo u zdravlju, dobru i rahatluku, Amin! ‘Naš Doboj’ - upravo izašla iz štampe. See more

Bosanske rijeke na Marsu Krater Jezero nije jedino mjesto na Marsu nazvano prema toponimu iz BiH. Morganova i kolege su nedavno izraivali geološku mapu podruja i dolinama rijeka oko kratera dali imena po rijekama u BiH, tako da cijelo podruje sada ima bosanskohercegovaku temu. Studirali smo mape i odluili da Neretva, Sava, Pliva i Una budu imena dolina drevnih rijeka koje su tekle pokraj kratera Jezero. Prije ovoga nisam znala mnogo o geografiji BiH, tako da je bilo zanimljivo upoznavati se sa Jezerom na Zemlji u isto vrijeme dok saznajemo više o Jezeru na Marsu, kaže Stack Morgan.

DONATE ONLINE! Dear brothers and sisters, As salamu alaikum wa rahmatullahi wa barakatuhu.... The mosques of Allah should only be maintained by those who believe in Allah and the Last Day, establish prayer, pay alms-tax, and fear none but Allah. It is right to hope that they will be among the truly guided. Qur'an, 9:18. You can now donate online to our masjid/mosque through our website http://biaghb.com/ or using this direct link https://givepoint.com/bosnianislamicassociationghb You can choose from six different categories (Sadaqa, Zakat, Fitr, Renovation, Maintenence/Sadaqa Jariya, Qurbani/Udhiyyah) and by putting in your email address you''ll automaticaly receive your receipt! You can also send your cheques for "Bosnian Islamic Association" to our address Bosnian Islamic Association, 122 North Queen St., Toronto, ON, M8Z 2E4. May Allah make it easy for you and your loved ones during this challenging time, keep you sound and safe, and give us all the strength, patience and blessings needed for going through it with grace, amin! RAMADAN MUBARAK TO ALL! Bosnian Islamic Association GHB Toronto Management

Organizovano vakcinisanje džematlija starijih od 60 godina u džematu Asocijacija Bošnjaka Albany http://www.icnab.com//1074-organizovano-vakcinisanje-dzema

Na grobu posljednjeg Božijeg Poslanika Piše: Husein ozo Stojim pred Tvojim grobom. Znam da si bio ovjek i da si umro. Ja Ti se ne klanjam niti Te obožavam. Ti... si me tako nauio. Tako o Tebi kaže i Kur’an, kojeg si saopio ljudima. Pa ipak osjeam da stojim pred gigantom ljudske misli, stojim pred vanrednom veliinom koja je stvarala historiju, dala neprocjenjivo velik doprinos razvoju ljudskog roda. Stojim pred divom duha, ija misao još uvijek živi, sposobna da još jednaput i bezbroj puta pomogne ovjeku, kako bi u njemu pobijedilo ono ljudsko, humano i kako bi stvarno ovjek postao ovjekom, što je i bio cilj Objave u svim njenim izdanjima, a potom i cilj Božijih poslanika. Stojim pred Tobom, ne radi toga da bih Te molio, da se Tvojim posredstvom, pomou nekog uda, muslimani oslobode svojih nevolja, koje ih pritišu. Znam, a tako si me Ti uio, vjerno tumaei uenja Kur’ana, da život ima svoje zakone i da se nužno odvija po tim zakonima. Ti zakoni u stvari predstavljaju i odraz su Božije volje. Nisi se ni Ti uzdao u uda niti si se ikada služio njima. Vjerovao si u rad, trud, borbu i žrtvu. Nisi nikada oekivao da Ti nešto doe gotovo s neba kao što danas neki tvoji nazovi sljedbenici oekuju Mehdiju i ponovni silazak Isa, a.s., da bi nekim udom spasili muslimane. Kur’an Te uio da kažeš onima koji oekuju udo, da Ti nisi nikakav udotvorac i da u svojim aktivnostima nisi izlazio iz granica ljudskih mogunosti. Tvoje najvee udo i tajna tvoga uspjeha je Kur’an, kojeg si nauavao i primjenjivao. U tome leže tajne Tvojih uspjeha i uspjeha svih onih koji su slijedili Tvoj put. Uznesen i opijen snagom Tvoga duha, iju prisutnost i blizinu ovdje, na ovom svetom mjestu, snažno osjeam, najdublje doživljavam veliinu Tvoga djela i Tvoga uenja. Ali, istodobno, dragi Poslanie, doživljavam još nešto, doživljavam svu težinu tragedije ovoga svijeta. Svjestan mjesta gdje se nalazim i injenice da je baš ovdje, na ovom mjestu, islamska misao našla svoju prvu primjenu i pokazala svoju vrijednost u praksi, gledam i duboko doživljavam ogromni jaz i nesklad izmeu praktinog života muslimana danas i kur’anskog uenja. Ako taj doživljaj, Božiji Poslanie, nisam imao prilike iskazati na jednom sveopem islamskom skupu, kakav bi trebao da bude hadž jer si ga Ti tako formulirao i praktino primjenjivao, želim da ga ovdje pred Tvojim grobom kažem sebi i da o njemu dublje razmislim. Prvo što bih htio odmah da kažem, kao prvi doživljaj, jeste injenica da je privrženost i odanost muslimanskih masa islamu još uvijek vrlo velika. Upravo sada, kada se proslavlja 1400-godišnjica objave Kur’ana, islamska misao pokazuje snažne znakove svoga života. Ona u svijesti masa, mada neodreena i u dosta nejasnim i nedefiniranim predstavama, predstavlja ogromnu potencijalnu i latentnu duhovnu snagu. Ta snaga, iako se ne oituje i ne koristi u odreenim organiziranim aktivnostima, ona je jednim pasivnim otporom pomogla muslimanskim masama da se održe i sauvaju svoju duhovnu kompaktnost koja, pored svih privrednih slabosti, ipak nije suviše labilna. Naprotiv, ona je, kao osjeaj, još uvijek jaka. Ona nam se, na žalost, ne oituje u odgovarajuim formama društvenog, politikog i ekonomskog života muslimana, ali predstavlja velike mogunosti za ope povezivanje i meumuslimansku solidarnost, koja je u ovom trenutku neobino potrebna, ali koja, nažalost, nedostaje zbog ega islamske zemlje mnogo pate, posebno arapski narodi. Naroito je to vidljivo na palestinskom problemu, gdje se posljedice razjedinjenosti najkobnije odražavaju. Postojanje osjeaja duhovne meusobne povezanosti muslimanskih širokih slojeva u svim islamskim zemljama je više nego oito. Mi smo to na svom putu vidjeli i osjetili. Prolazei kroz Tursku, Irak, Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Jordan i Siriju, svagdje smo osjetili postojanje te veze i bili radosno prihvaeni kao braa. Odanost i ljubav muslimanskih masa prema islamu, njegovim svetinjama i ustanovama vrlo snažno se pokazuje i na hadžu. Broj hadžija raste iz godine u godinu. Ja danima nastojim da se približim Tvom grobu, pokušavam da se probijem kroz obru koji stalno okružuje Tvoje turbe, i teško uspijevam. Svi hrle da se primaknu turbetu, da pogledaju kroz prozor i da se dotaknu zida. Ni teški udarci uvara ne mogu da sprijee izvjesne manifestacije te odanosti. Ti se udarci slatko podnose. Zadivljuje odanost koja se na razne naine iskazuje. Jedni trljaju i ljube zidove, drugi okrenuti zidu skrušeno stoje i plau, trei ue razne dove i mole, etvrti ue salavate itd. Bez obzira na nain i forme tih manifestacija, koje nam ponekad izgledaju smiješne, ja sam sve to doživio kao odraz odanosti i ljubavi prema islamu i Tebi Božiji poslanie. One to ustvari i jesu. Sve je to radi Tebe, u ime Tebe i u ime nauke koju si propovijedao. Sasvim je drugo pitanje, meutim, kakve su predstave tih masa o islamu i Tvojoj linosti. Deformacije, mistificiranje, svoenje islama samo na obrede, okretanje smrti, mrtvu ovjeku, i orijentacija na ahiret sve su to bitne karakteristike spomenute predstave. Razmišljam o toj predstavi. Duboko je doživljavam i prisjeam se, Božiji Poslanie, jednog Tvog hadisa u kojem si sasvim odreeno nagovijestio takvu situaciju. Rekao si jednom prilikom jednom od svojih drugova: Ti živiš, Ibn Mesude, u vremenu u kojem ima mnogo onih koji poznaju Kur’an, primjenjuju i vode brigu o primjeni njegovih propisa, a malo ima onih koji ga itaju i vode brigu o tome kako se izgovara koji njegov harf. Doi e, meutim, vrijeme, kada e biti mnogo onih koji itaju Kur’an, strogo vode rauna o tome kako se izgovara koji harf u njegovom tekstu, a vrlo malo onih koji ga razumiju i primjenjuju njegove propise u svakodnevnom životu. Ne mogu, dragi Poslanie, a da ovdje, pred Tvojim grobom ne priznam i ne potvrdim intimno, sam sebi, da mi upravo sada živimo u takvom vremenu i preživljavamo takvu situaciju. Tvoje rijei i Tvoja nagovještavanja su se potpuno ispunila. Kur’an se danas ita (ui) sigurno više nego ikada ranije, ak više nego i u Tvoje vrijeme. U islamskim zemljama postoje posebne radio-stanice koje ga danonono emitiraju. Emitiraju ga i nemuslimanske zemlje. Snimljen je na ploe tzv. mushafi-muretel. Isto tako nainu itanja Kur’ana i izgovaranju harfova posveuje se ogromna briga, tako da se to razvilo u posebnu nauku. Još vea briga posveuje se izdavanju i štampanju Kur’ana. Postoje neobino luksuzna izdanja. U tome se upravo natjeu islamske zemlje. Takva luksuzna izdanja vladari islamskih zemalja poklanjaju svojim posjetiocima kao najdragocjeniju hediju. I ja sam na ovom putu dobio takve darove. Da, formi i vanjskom izgledu Kur’ana, kao i njegovom itanju posveuje se danas neobino velika pažnja, oito više nego ikada ranije. Godišnje se, naroito za vrijeme ramazana, proue milijarde hatmi. Kur’an se zaista mnogo ui, ali, dragi Božiji Poslanie, samo mrtvima i radi sevaba, a ne radi pouke. Ue ga prosjaci radi prošnje, koriste ga arobnjaci i gatari u svoje prljave rabote, ue ga za pare, nosi se kao hamajlija i drži u kuama na rafovima radi berieta. Što se, pak, tie praktine primjene kur’anskih propisa u životu muslimana, situacija je u tom pogledu takva da je iskreni i svjesni tvoj pristaša, koji stoji pred Tobom na ovom svetom mjestu, teško može podnijeti, a da te se duboko i iskreno ne postidi. Ve odavno se u životu muslimana ne poštuju i ne primjenjuju principi Tvoje nauke. Islam se sveo iskljuivo na molitvu. Potpuno je iskljuen iz javnog života islamskih zemalja u kojim dominira evropska misao i to u deformisanom i degenerisanom obliku. Oni oblici evropske laicistike misli kojih se Evropa želi osloboditi, jer su se pretvorili u konicu i ugrožavaju ljudski život, dobijaju u islamskim zemljama punu afirmaciju. Imao sam prilike da na ovom putu, prolazei kroz veliki broj vrlo važnih i velikih islamskih centara, osjetim i vidim teške posljedice procesa osavremenjavanja islamskog svijeta. Kolonijalizam je, koristei slabost muslimana, unosio u taj svijet u ime nauke i kulture najvee i najopasnije zablude i moralno ga trovao. Uspio je, dragi Poslanie, da u velikim islamskim centrima, koji su bili najvei rasadnici Tvoje misli, otvore javne kue, birtije, kockarnice itd., koje i sada postoje. Kolonizator je otišao, ali je ostavio ono najnegativnije iz naina svog života. Mjesto škola ili tvornica ostavio je džehalet, alkoholizam, prostituciju, kocku itd. Pokušao je da obezvrijedi ovjeka, da ga ostavi prazna bez vrijednosti, da ga odrodi i optereti raznim kompleksima, što mu je i uspjelo. U toku je i to u punoj mjeri evropeizacija islamskog svijeta. Proces totalne materajalizacije, koja u sebi nosi negaciju svih klasinih duhovnih vrijednosti, zauzima sve više maha. Plašim se, Božiji Poslanie, a za to imam dovoljno osnova da se i ovdje u Tvojoj blizini sutra, ako se ovako nastavi, ne pojave birtije, kockarnice, javne kue itd. Proces ove grube i vulgarne materijalizacije u kojoj sve više dolaze do izražaja životinjske destruktivne snage u ovjeku, u velikoj mjeri pospješuju izobilje materijalnih dobara u nekim islamskim zemljama, kao što je Kuvajt, Saudijska Arabija, Libija, pa i Irak. U svim arapskim zemljama rezultati snažnog materijalnog procesa su vidni, ali se uporedo s tim formira evropeizirano društvo koje u sebi nosi sve mahane zapadnog naina života. Najkobnije je u procesu osavremenjavanja islamskog svijeta u smislu evropeizacije, to što se on vrši u doba kada zapadna misao preživljava najdublju krizu i kada se nalazi u fazi svoje pune degradacije. Ona je u svojoj sadašnjoj, najnovijoj razvojnoj fazi lišena svake moralne etike i opeljudske humane nutarnje sadržine. Postoji iskljuivo kao sila i zadovoljenje potreba fizikog postojanja. Kao takva pretvorila se u pravu negaciju duhovnih vrijednosti. Materija kao izvor sile i sredstvo linog uživanja postala je jedina vrijednost. Otuda su nauka i tehnika stavljeni u službu sile. Zapadna misao u tako deformisanoj i degenerisanoj formi nailazi u islamskim zemljama na oduševljen prijem. Njene parole postaju vrlo popularne. Savremeno je piti, slobodno je seksualno se iživljavati. Reakcionarno je vjerovati u duhovne vrijednosti i pridržavati se moralnih normi. Razmišljajui o svemu tome, ovdje pred Tvojim grobom, Božiji Poslanie, pomišljam i na ulemu kao Tvoje nasljednike, kojima si predao amanet uvanja i tumaenja Islama. Pitam se gdje je ona i kako je dozvolila da doe do ovakve situacije. Analiziram problem uleme. Htio ili ne htio nameu se prizori masa, koje evo i sad gledam, kako obilaze oko Tvoga groba, trljaju i ljube zidove, kupe prašinu sa zidova da bi je ponijeli kao lijek za sve bolesti. Prisjeam se prizora koje sam gledao u džamijama i turbetima Carigrada, Bagdada, Kufe, Basre, Kerbele, Damaska, Kaira, Nedžefa itd. Odakle takva predstava o islamu i takva mistifikacija njegovih ustanova? Odakle svoenje njegovog uenja na samo metafiziko? Odakle orijentacija na smrt, mrtva ovjeka i ahiret? Odakle izoliranje islama iz života? Odakle sve to, i kakav je i koliki udio i odgovornost uleme u svemu tome? Oito je da se ulema ne može osloboditi velike odgovornosti za ovakvu situaciju. Ona je bila najpozvanija da uva istou islamskog uenja i da pravilno tumai islamske principe, držei vrsto životne pozicije u svojim rakama i usmjeravajui aktivnosti u pravcu islamskih koncepcija. Nije smjela dozvoliti da bude pregažena i izbaena iz javnog života. Nije smjela napustiti živog ovjeka i život, a orijentirati se na mrtvog ovjeka, smrt i ahiret. Kad razmišljam o ovom problemu, ne mogu a da pored subjektivnih slabosti uleme ne vidim i druge vanjske faktore koji su uslovili ovakvu situaciju. Tu je na prvom mjestu odnos vlasti i uleme. Vlast uvijek teži da nauku stavi u svoju službu. To se stalno dogaalo, pa se dogaa i danas. Misli se da nauka treba da služi politici i to politici dana i momenta. Treba da pronae razbijanje atoma kako bi se, po želji politike, gradile atomske bombe i drugo razorno oružje koje je namijenjeno iskljuivo ubijanju ljudi. Treba da brani razne politike teorije i stavove koji e sutra biti napušteni. Halife kao predstavnici vlasti ve su vrlo rano pokušavali da ulemu stave u službu politike. Iako se prva ulema tome energino opirala, i mnogi zbog toga živote izgubili, predstavnicima vlasti je uspjelo da stvore profesionalnu, službenu ulemu koja e biti plaena i služiti za pare onako kako joj gospodar diktira. Mnogi smatraju da je uvoenjem službene profesionalne uleme zadat težak udarac razvoju islamske misli. Rešid Rida ubraja to meu osnovne uzroke ope muslimanske dekadence. Razmišljam o tome, znam da su ovjeku, radi njegova fizikog opstanka, potrebna materijalna dobra. Razumljivo je da svoje usluge na polju materijalnog života ima pravo naplatiti kako bi mogao nabaviti materijalna sredstva za sebe. Meutim, ako se radi o službi Bogu, opem dobru, opim ljudskim vrijednostima, moralno-etikim principima, borbi za ovjeka i humanije meuljudske odnose, onda se ta služba ne bi smjela profesionalizirati niti komercijalizirati i naplaivati. Bilo bi to najobinije vulgariziranje ove uzvišene službe. Svaki ovjek je dužan da od sebe, prema svojim mogunostima, dade nešto za društvo i ope, zajedniko dobro. To je ustvari ono što je radila prva ulema i što je trebala raditi i kasnija. Što se tie današnje situacije na tom polju, ona je dosta teška. Ne znam bi li se uope moglo govoriti o ulemi. ini mi se da bi pravilnije bilo govoriti o vjerskim službenicima. Mora se priznati da današnji vjerski kadar u svim islamskim zemljama i zajednicama nije na potrebnoj visini. Vjerski zavodi, koji su dali ove kadrove, nisu bili dorasli vremenu niti su se pravovremeno prilagoavali potrebama života. Umjesto da kre, otvaraju i ukazuju nove puteve, kasali su za vremenom okrenuti prošlosti. Davali su kadar sa vrlo ogranienim i jednostranim znanjem. Tražili su strogo poštivanje i stajanje kod ranijih stavova i mišljenja. Ugušivan je svaki smisao za stvaralaštvo. Postojei islamski univerziteti još uvijek se nalaze u fazi prilagoavanja. Nedostaje im savremeni nastavniki kadar. Konzervativne snage usporavaju i ometaju progres prilagoavanja. Pored toga, kod samog prilagoavanja nedostaju jasne i odreene koncepcije. Još uvijek nije jasno definiran pojam prilagoavanja i osavremenjavanja. Mnogi to poistovjeuju sa pojmom evropeiziranja u vulgarnom smislu te rijei. Zbog toga se izvjesni krugovi plaše takvog prilagoavanja. Mora se ipak priznati da je problem veoma složen. Islamski svijet se u ovom trenutku nalazi na vrlo delikatnoj raskrsnici. S jedne strane pritiše ga naslijee jedne zaista teške ope zaostalosti i, kao posljedica te zaostalosti, veoma složeni društveni, ekonomski i politiki problemi koji traže hitna rješenja, a s druge strane našao se u žarištu sukoba stranih interesa. Muslimanske zemlje su svjesne da moraju živjeti u ovakvom svijetu kakav on jest, moraju se u njega ukljuiti i nai svoje mjesto. Ali kako? ini se da politika rukovodstva u islamskim zemljama još nisu našla pravi odgovor na ovo pitanje, još nisu pronašli solidnu osnovu za ukljuivanje u savremeni razvoj i zauzimanje svog odgovarajueg mjesta. U ovoj oblasti se još uvijek osjea nestabilnost, pa ak i lutanje. Ova rukovodstva stoje sada razapeta izmeu prošlosti i sadašnjosti, reakcije i progresa, Zapada i Istoka, islamske i zapadne misli. Prave se razne kombinacije, ali bez naroitih uspjeha. Najosnovnije je u svemu tome što se nije pronašla jedna politika platforma koja bi bila odraz težnji, tradicija, duhovnih vrijednosti, vjerovanja i raspoloženja širokih muslimanskih slojeva i koju bi ove mase prihvatile kao svoje. Primjeuje se nepostojanje dovoljne kohezije izmeu masa i politikih rukovodstava kao i izmeu programa i težnji narodnih masa. To, po svoj prilici, priinja najvee poteškoe i stvara smetnje u najnovijem buenju islamskih naroda. A sada, dragi Poslanie, da se vratim sebi, da Ti kažem koju rije o jednoj zajednici koja u jednom posebnom svijetu, pod posebnim uslovima, koji su ponekad znali biti i teški, a koja preko pet stotina godina nosi zastavu islama, uva islam i bori se za njegov dalji ostanak. Izjavljujem ovdje pred Tvojim grobom da nikada nisam bio ponosniji što pripadam toj zajednici (Islamska vjerska zajednica u SFRJ) nego sada. Mogu Te uvjeriti da islam u Jugoslaviji ne stoji hravo, da su pripadnici Islamske vjerske zajednice u SFRJ dobri muslimani i dobri Tvoji sljedbenici. Iako su živjeli kao manjina u posebnim sredinama, ne stoje slabije, u odnosu na islam, nego njihova braa u islamskim zemljama, ak u mnogim vidovima stoje bolje. Uspjeli su, prije nego drugi muslimani, da se oslobode izvjesnih zabluda i optereenja iz prošlosti. Njihova predstava o islamu je mnogo iša i ispravnija nego kod drugih. Iskreno osjeam potrebu da se ovdje, na ovom mubarek-mjestu, pred Tvojim grobom najskrušenije obratim Bogu i da mu zahvalim što je omoguio muslimanima u Jugoslaviji da nau svoje mjesto u novoj društvenoj stvarnosti i mogunosti za dalji nesmetani svestrani razvoj. Ne krijem da još ima poteškoa koje treba savlaivati. Jedno su mogunosti, a drugo korišenje tih mogunosti. Nije sve u tome imati ustavom i zakonima osigurana prava. Vrlo je važno biti svjestan tih prava i biti spreman na potrebne napore da se ostvare ta prava. Mora se priznati da mnogima od nas nedostaje ovakva svijest. Optereeni smo nizom odreenih kompleksa. esto, kada se radi o našim pravima, ponašamo se kao prosjaci. Stidljivo nastupamo kao da tražimo milostinju. Treba znati da organi, bilo koje vrste, imaju jedinu funkciju da omogue graanima da što lakše ostvaruju svoja legalna prava. Oni ta prava ne daju kao milostinju, nego pomažu da se ona ostvare. Ima meu nama pojedinaca koji još uvijek kao muslimani žive u ilegalnosti. Nemaju dovoljno kuraži da to javno ispoljavaju. To su svakako posljedice slabosti vlastite linosti i optereenja iz prošlosti koja nemaju opravdanja za dalje postojanje. Poseban problem predstavljaju naša braa u republikama Srbiji, Makedoniji i Crnog Gori. Zbog razliitih historijskih uslova pod kojim su ranije živjeli, oni nose u sebi mnogo vea optereenja i mnogo složenije komplekse, koji imaju svoje dublje osnove u društvenom i vjerskom životu. Meutim, veliki progres kojeg su muslimani ostvarili i ostvaruju u socijalizmu na svim poljima života ubrzae proces oslobaanja od ovih optereenja i pružiti solidnu osnovu za vjerski preporod. Pripadnici Islamske vjerske zajednice u SR Bosni i Hercegovini dobili su status naroda, što predstavlja najznaajniji dogaaj u njihovom razvoju. Novi status bosanskohercegovakih muslimana ini vrst temelj za njihov svestrani brži razvoj i aktivnije ukljuivanje u bratsku socijalistiku zajednicu jugoslavenskih naroda. Ukljuivanje vjerskog života u okvire opeg razvoja ne ide baš tako lahko. injenica je, da se ova oblast mnogo sporije razvija i mnogo teže transformira i poprima nove oblike. Ovdje se proturjenosti prilino sporo razrješavaju. Ima za to više razloga. Nije nam namjera sada o njima govoriti. Treba ipak kategoriki odbiti pomisao da bi to moglo biti radi toga što je islamska misao prevaziena i što se ne da adaptirati. Prispijevanjem novog kvalificiranog kadra, koji se sada u velikom broju školuje na islamskim univerzitetima u raznim muslimanskim zemljama ubrzae se obnova i proces prilagoavanja vjerskog života. Ovdje e mladi ovjek odigrati najpozitivniju ulogu. On ve sada na razne naine vrlo snažno, esto buntovno, smiješno i ekstravagantno ispoljava svoje negodovanje i reagira na postojee stanje. On osjea da mu nešto nedostaje. Postaje mu sve jasnije da mu savremeni razvoj ne pruža što mu kao ovjeku treba. Poinje pomalo hladiti njegov prvobitni zanos naukom i tehnikom. Dolazi do saznanja da materijalni progres ne rješava sam problem ovjeka. Industrijsko-potrošaka civilizacija kakva je ova naša jednostrano prilazi ovom problemu i brine se samo o fizikom postojanju, zanemarujui pri tome potrebe duhovnog života. ini se da tu prazninu mladi ovjek najsnažnije osjea i doživljava. Usprkos svim prividnim ekscesima, zastranjivanjima i udnim ponašanjima, naroito u nošnji i seksualnom životu, mladi ljudi pokazuju dovoljno spremnosti da se vrate duhovnim vrijednostima i da se angažiraju na duhovnoj obnovi. Ovo angažiranje i ukljuivanje mladog savremenog ovjeka u vjerski život imperativno se namee kao nužna potreba, ali i kao vrlo težak i složen zadatak. Mladi pripadnici Islamske vjerske zajednice pokazuju poseban afinitet prema islamu i tragaju za njim. Ali gdje da ga nau, i kako da upoznaju njegove principe? Mora se priznati da se mlaa generacija, u odnosu na ovo pitanje, nalazi pred vrlo krupnom dilemom: želi upoznati svoju vjeru, ali kako? Ono što vidi kod svojih roditelja nimalo je ne oduševljava. Vidi samo formalnosti, koje ne ostavljaju nikakva traga u svakidašnjem ponašanju. Hodžinski islam, opet, sveo se na fikhske propise koji se u velikom dijelu ve odavno ne primjenjuju. Pokušaji savremenije interpretacije i razrade islamske misli i njenih koncepcija nailazi na vrlo snažan otpor konzervativnih snaga koje još uvijek dominiraju. Treba zaista shvatiti i razumjeti poteškoe mladog savremenog ovjeka. Ne možemo rei da on ne osjea potrebu vjere kao izvora duhovnih vrijednosti, koje mu nedostaju, ali ko da mu pomogne u tome? Ima dosta onih koji znaju šta ne valja, ali je vrlo malo onih koji znaju šta valja i šta treba raditi. Smatram da bi u ovom trenutku bilo najvažnije na jedan savremen nain, jezikom vremena u kojem živimo, ukazati na islamska uenja i razraditi njegove koncepcije u duhu potreba savremenog života. Treba odmah istai da je ovo veoma složen i dug proces, koji je ve otvoren i u kojeg se moraju ukljuivati sve zdrave i progresivne islamske snage. Mi sa svoje strane inimo koliko možemo i umijemo, duboko svjesni da e islam, pravilno shvaen, pružiti najveu pomo muslimanima u našoj zemlji da se što bolje ukljue u savremeni život i da pojaaju svoj doprinos opem razvoju. Ne mogu a da na kraju ovog razmišljanja ne pomislim i na opi problem razvoja uope. Ne treba gubiti iz vida da su posebni, lokalni i regionalni problemi samo odraz i manifestacija jednog opeg kretanja u svijetu i jednog opeg duha koji usmjerava ta kretanja i daje im posebno obilježje. I ovi problemi koje sam u ovom razmišljanju spomenuo stoje u vezi sa opim problemom savremenog razvoja. A kako nam taj problem izgleda? Pokušavam da ga ovdje pred Tvojim grobom najdublje doživim, shvatim i sagledam. Nastojim u sadašnjem svijetu nai traak svjetla koji bi ukazivao na bolju budunost. Šta vidim? Vidim Hirošimu, Nagasaki, Vijetnam, Palestinu, ehoslovaku, podjelu svijeta na antagonistike, vojne i politike blokove, sukob Zapad-Istok, mladi-stari, grozniavo naoružavanje, velike suprotnosti izmeu malih nerazvijenih i velikih razvijenih, krizu klasinih vrijednosti, zloupotrebu nauke i tehnike, potiskivanje ovjeka kao najvee vrijednosti itd. Iako nam se ovaj svijet po svojim vanjskim manifestacijama ukazuje kao svijet u kojem dominiraju sile zla, ne treba se suviše plašiti i pesimistiki gledati stvari. Oito je da se nešto novo radi. Krize koje ovjeanstvo preživljava samo su posljedica poroajnih bolova, koje bi trebalo smatrati normalnim u ovakvom procesu. ovjeanstvo e ipak nai svoj put. Pobijedie ovjek. Pobijedie ono ljudsko, humano. Duh e ipak pobijediti mašinu i staviti je u službu ljudskih vrijednosti. Obnovljena Tvoja misao, Božiji Poslanie, mogla bi ubrzati ovu pobjedu i u tom procesu dati svoj dragocjeni doprinos. Glasnik, XXXII/1969, br. 5-6, str. 193-200

Nemam snage, a ni volje da ovu poruku prenesem na sebi uobiajen nain, putem videa. Nemam, jer sam uvrijeen, razoaran i tužan. Tužan sam zbog pojedinaca iz v...lastitoga naroda, jer sam u životu dosta toga žrtvovao za ovaj grad i za narod koji u njemu svakako teško živi i to mogu da razumijem. Cijena koju sam i sam platio i danas plaam je pet godina biroa (magistar nauka). S jedne strane posao mi nije dao Grujii i srpske stranke, a s druge strane "svojima" navodno nisam bio podoban. Uvijek sam se držao istine i pravde, ak i kada sam stajao sam... Pomagao kome sam mogao i koliko sam mogao, nekada i onima kojima pomo nije trebala, a lagali su da im treba. Na njihovu ast. Neu da budem patetian, a svakako nije ovo tema moga statusa. Tema je sljedea... Pitam se kako moj narod, nakon genocida nad nama, ne može da shvati da se dostojanstvo ne kupuje paušalom, pozicijom, poslom, frezom, traktorom ili prikolicom, ve karakterom, istrajnošu i upornošu. Vjerujem da mnogi teško žive, nikoga od nas život ne mazi, ali ja bih uvijek, i uvijek sam birao ponos umjesto linog interesa. Naime, nije dugo trebalo da nakon teške odluke, koju smo zajedno donijeli kako bi pokušali spasiti dostojanstvo svoga naroda, neki meu nama ne nasjedu na propagandu koja guši Srebrenicu od genocida do danas, a to je famozno "e su pare"... Uvijek kada bi mi stali na pravi put, ostvarili potpuno jedinstvo, srpske politike i propaganda bi nam bacili kost, za koju su skoro uvijek sigurni da emo se mi meusobom klati i otimati. I evo, slušam danas Grujiia koji, onako cinino kroz podsmijeh, govori da nije bošnjakim politikim orvacima nije bitna Srebrenica, nego pare koje su dobili za izbore, a nisu ih utrošili gdje treba ve ih navodno pronevjerili. I eto ga, Bošnjo se zakaio i ve veeras s tugom itam neke fejsbuk komentare naših ljudi koji se gložu i meusobno prozivaju. "e su pare", ko je kakvo auto kupio, otkud mu lova itd... Skoro smo i zaboravili zašto smo juer bili jedinstveni i kako je teška naša borba za temeljna prava i ljudsko dostojanstvo. I evo nas, podijeljeni mjerimo ko je vei Bošnjak, ko je vei patriota, ko više brani mezarja naših šehida... I tako dok se mi meusobom mjerimo, oni su ve razmjerili parcele naših imanja, prebrojali našu djecu, obilježili našu stoku, broje naše korake i raunaju... Biraju ko je meu nama gluplji, pohlepniji, zaduženiji i poslušniji. Uzimaju takve za saradnike i sa njima mlate ko sa dvorskim ludama, šaljui ih po zadacima i nama da nas prate, ucjenjuju, mjere i zavaaju još dublje. Da završim i neu više ni rije. Dragi moji Bošnjaci, nekolicina nas koji se još uvijek kako-tako borimo za život dostojan ovjeka u našoj Srebrenici u kojoj smo, i ne samo u njoj ve i širom RS-a, izgubili pravo na jezik, diskriminisani i poniženi u institucijama, donijeli odluku da neemo uestvovati na nedemokratskim izborima u nedjelju 21.02., jer je preko 700 naših graana uskraeno za birako pravo, propustom CIK-a, a ne nas. Pitanje je prosto, a odgovor je na vama: Da li ete u nedjelju izai na izbore i uestvovati u izboru Grujiia i njegove veine ili ete podržati nas u daljnjoj borbi za prava svih nas...? Odluite sami. Moja odluka je jasna, neu izai na izbore, jer uvam dostojanstvo! #NAŠIZBORJESLOBODA

DŽUMA U NJUJORŠKOJ MAHALI Evo nekoliko fotki i video clip sa današnje džume (15. jan. 2021), u jednom od njujorških mesdžida. Bronx je jedna od pet opina u N...ew Yorku gdje živi veliki broj muslimana iz svih krajeva svijeta, dakako i iz Bosne i Sandžaka. Ovaj mesdžid se nalazi u Morris Parku, a djeluju pod imenom Bronx Muslim Center, odnosno Muslim American Society (MAS) Upper NY. Izuzetno je aktivna zajednica u kojoj su esti gosti iz vjerskog, kulturnog i politikog života grada i savezne države New York i šire. lanovi zajednice su mahom iz Palestine, Sirije i Jemena, dok takoer ima znatan broj Albanaca i Bošnjaka. Pored redovnih pet vakta namaza, džuma se klanja u tri termina (12h, 13h i 15:30h). Mesdžid ima opremljen suteren, prizemlje i sprat, u kojem može klanjati više stotina ljudi, dok džumom u sva tri termina sve bude u funkciji, ukljuujui trotoar i baša iza objekta mesdžida. Neovisno na vremenske prilike, hladno, toplo, ovdje se uvijek samo traži mjesto da se ini sedžda i zahvalnost Gospodaru svjetova. Imami hutbu besjede na arapskom i engleskom. U ovom mesdžidu znatan broj pripadnika drugih etnikih vjerskih zajednica su se vratili islamu, zahvaljujui otvorenom i iskrenom radu i pristupu imama i džematlija. U procesu je izgradnja modernog Islamskog centra koji e riješiti mnoga pitanja ove komune, ali s obzirom na brojnost i tada e se klanjati na vanjskom dijelu. Moram pohvaliti redare, mladie, ali i one starije, koji godinama volontiraju, i to sve sa lahkoom, zadovoljstvom i osmjehom, tu su za sve one kojima je potrebna usluga. Allah da ih nagradi. See more

Limited seats remaining Sessions start Feb. 21, 2021 Join us NOW before registration closes ... https://lp.constantcontactpages.com/cu/FvECU6Y Our programs: 1) Get DIPLOMA of Islamic Studies in 2 years 2) Pick what suits you from our 8 courses in different fields of Islamic knowledge: Tajweed, Tafser, Hadeeth, Serah and history, Aqeedah, Fiqh, Tazkiyah, and Arabic language : - - - - - - - 3) Study Arabic language only ( for non-Arabic-speakers) We’re UNIQUE: - Staff are professors in Islamic universities - Totally online with affordable study load and exams - Study in English or Arabic - Live lectures on Sunday morning weekly and recorded to be available all the time - Affordable fees: $250 CAD for youth below 30 years old ($350 for older) : $ ($ ) More details www.AyaatAcademy.ca +1 647 633 3491

Bosnian Madrasa (religious school), c.1900s.

GRADONAELNIK SARAJEVA ABDULAH SKAKA, POSJETIO AKADEMIKA SIDRANA POBJEDIO KORONAVIRUS: Gradonaelnik Sarajeva Abdulah Skaka danas je u društvu prof.dr. Mirka Pe...janovia posjetio akademika Abdulaha Sidrana koji je pobijedio koronavirus. Dokazao je svima da je jai i od najjae bolesti. Privilegija je i ast biti u društvu književne legende svjetskog renomea. Njegova nevjerovatna energija i elan motiv su koji ohrabruje i potie kakav treba biti u odnosu prema životu i radu. Živio nam Sidrane još dugo, tvoja snaga je snaga svih nas, poruio je Skaka. Bosnjaci.Net: http://www.bosnjaci.net/prilog.php?rid=1&pid=71934

Look who visited our Mosque today Vidite ko je navratio danas do naše džamije :)

Dženaza rahmetli profesoru Mahmutu ef. Karaliu uz najvee vjerske i vojne poasti obavljena danas u rodnim Radinoviima kod Zenice. Jak vjetar i snijeg nije sp...rijeio da više stotina suboraca, prijatelja, komšija, porodice, alima i efendija iz cijele BiH danas prisustvuje dženazi rahmetli Mahmutu Karaliu idejnom tvorcu i emiru (duhovnom voi) Sedme muslimanske brigade formirane u Zenici. Dženazi rahmetli profesora Karalia prisustvovao je veliki broj zenikih imama, profesori IPF-a u Zenici te muftija zeniki hfz. Mevludin ef. Dizdarevi Džamija u Radinoviima je bila premala da primi nekoliko stotina musafira koji su došli da na ahiret isprate profesora Karalia. Uz jak vjetar i snijeg ipak se obavio namaz na hladnoj bosanskoj zemlji i povorka se uputila ka mezarju na kojem, po oporuci rahmetlije, leže njegovi saborci. Želio je da bude ukopan pored njih. Na uzvišenju iznad Radinovia, prema mezarju spušten je tabut, klanjana dženaza i poslušan je kratki vasijet kolega imama. Tabut prekriven bosanskom zastavom i ešalon vojnika na mezarju uz tri pucnja u zrak kao posljednji pozdrav - selam borcu, Zlatnom ljiljanu ostavio je vjerojatno poseban dojam na sve okupljene. Zastavu sa tabuta lijepo umotanu pripadnici OS BiH predali su jednom od sinova rahmetli profesora Karalia. Nakon ukopa rahmetli Karalia proueni su ajeti iz Kur 'ana i dova. Više možete pogledati u video reportaži IMLTV.PRESS na istoimenom YouTube kanalu. Priredio: Bilal Isakovi